Current Issue - new design

 
 

Recommendation

Bolesti štitnjače u trudnoći

 

Read more...

Lijekovi u trudnoći i laktaciji

Read more...

 

Vol.19 No.4

Date: December 2010.

CONTRAST:

PERINATAL MORTALITY IN REPUBLIC OF CROATIA IN THE YEAR 2009 (Vol.19 No.4, str.198-213)

Authors:

Ante Dražančić, Josip Đelmiš, Urelija Rodin, Hrvoje Kniewald

Izvorni znanstveni članak

Summary:
U 2009. godini je u Hrvatskoj umrlo 7837 stanovnika više, nego se rodilo, stopa nataliteta je bila 10,1‰, mortaliteta 11,8‰, negativni priraštaj iznosi –1,7‰. Rođeno je 45 056 djece ≤500 grama (747 više nego 2008. godine), među njima 44853 djeteta ≤1000 grama. Učestalost nedonoščadi je 2009. godine bila 5,44%, a novorođenčadi niske porodne težine 5,55%. Perinatalni mortalitet za svu djecu ≤1000 g je bio 4,4‰, a za svu djecu ≤500 g 7,2‰. Fetalni mortalitet za djecu ≤1000 g je bio 3,0‰, a za djecu ≤500 g 4,2‰. Odgovarajući rani neonatalni mortalitet je bio 1,5‰ i 3,0‰. U porodu je umrlo 11 plodova, što je 0,24‰. Rani neonatalni mortalitet se smanjuje porastom težine novorođenčadi: za djecu 500–999 g je bio 483,0‰, za djecu 1000–1499 g 89,0‰, za 1500–1999 g 23,8‰, za 2000–2499 g 8,7‰ te za djecu ≤2500 g 0,6‰.U 15 od 35 rodilišta je standardni perinatalni mortalitet (djeca ≤1000 g) bio manji od 5,0‰, u 11 je bio 5,0–9,9‰, a u 4 bolnička i 5 izvanbolničkih rodilišta ni jedno dijete nije perinatalno umrlo. U trudnoći, porodu ili babinjama je umrlo 7 žena, pa je maternalna smrtnost u 2009. godini porasla od 6,9/100.000 živorođenih u 2008. godini na 15,6/100.000 živorođenih. Eklampsija je bilo 16 ili 0,36‰. Carskim rezom je dovršeno 8084 trudnoća, što je 18,2%, u blagom je porastu (za 0,45%) prema prethodnoj godini. Od svih SC bilo je 28,0% ponovljenih, a 69,95% od 3251 rodilje s ranijim carskim rezom je ponovno porođeno carskim rezom. Od 1614 jednoplodovih trudnoća u stavu zatkom njih 1232 (76.33%) je rođeno carskim rezom. Antenatalna skrb pokazuje stagnaciju prema prethodnoj 2008. godini: po trudnici je bilo prosječno 9,0±0,83 pregleda, 63,1% je pregledano ≤9 puta, od njih 28,1% više od 10 puta, ali još uvijek je 3,4% trudnica bilo bez pregleda ili s 1–2 pregleda, a 6,7% sa samo 3–5 pregleda. Prosječni broj pregleda ultrazvukom je bio 4,9±0,5, njih 70,0% je bilo pregledano ≤4 puta, od njih 46,1% ≤5 puta. U rodilištima III. razine s JINT, znakovito je niži fetalni mortalitet za djecu 500–1499 g. Organizacija perinatalne zaštite u Hrvatskoj u tri razine, s konačnim formiranjem jedinica intenzivne neonatalne terapije (JINT) i njege (JINNj), uz popunu tih jedinica opremom i uz odgovarajuću izobrazbu deficitarnih kadrova primarna su zadaća perinatalne zdravstvene skrbi.

Key words:
perinatalni mortalitet, maternalni mortalitet, prerani porod, eklampsija, carski rez, antenatalna skrb


PERINATAL AND INFANT MORTALITY TRENDS AND DEATH’S CAUSES IN CROATIA (Vol.19 No.4, str.214-215)

KRETANJE I UZROCI PERINATALNIH I DOJENAČKIH SMRTI U HRVATSKOJ (Vol.19 No.4, str.214-223)

Autori:

Urelija Rodin, Boris Filipović-Grčić, Ante Dražančić

Izvorni znanstveni članak

Sažetak
Među najvažnijim pokazateljima kojima mjerimo ostvarenje Milenijskih razvojnih ciljeva broj 4. i 5. su perinatalni i dojenački pomor. Budući da je rani neonatalni pomor sastavni dio perinatalnog i dojenačkog pomora te da stanja iz perinatalnog razdoblja značajno utječu na rast i razvoj dojenčeta, analizirano je kretanje perinatalnog i dojenačkog pomora u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina te uzroka smrti u 2009. godini. U razdoblju 2000.–2009. godine perinatalno je umrlo 3755 djece i prosječna stopa perinatalnog pomora je 8,9/1.000 ukupno rođenih porodne težine (PT) 500 grama, a prema kriteriju za međunarodne usporedbe, za ukupno rođene PT1000 grama, je 6,1‰. Prema ukupnom broju i strukturi perinatalno umrlih u 10-godišnjem razdoblju je umrlo najviše djece PT 500–999 grama i njihov je udjel u svim smrtima 31,9%. Među rano neonatalno umrlima je najviši udjel (39,3%) u skupini PT 500–999 grama. U fetalnim smrtima je najviši udjel (30,4%) umrlih PT 2500 grama. U istom razdoblju je umrlo 2538 dojenčadi i prosječna stopa dojenačke smrtnosti je 6,1/1.000 živorođenih. Najviši je bilo ranih neonatalnih smrti (59,1%), kasnih neonatalih smrti (15,6%) te postneonatalnih 25,3%. U 2009. godini 53% od svih ranih neonatalnih smrti je bilo u dobi trudnoće 22–27 tjedana, a uzroci su najčešće vezani uz komplikacije višeplodovih trudnoća i posljedičnu nezrelost s respiracijskim distresom i/ili intrakranijalnim krvarenjem, a nakon 27. navršenog tjedna perinatalna stanja čine svega 17% ranih neonatalnih smrti. U dobi trudnoće od 32–36 tjedana i ročnim trudnoćama najčešći uzroci ranih neonatalnih smrti su kongenitalne malformacije s udjelom od 10% odnosno 15% svih ranih neonatalnih smrti. Mrtvorođenja su u 92,2% uzrokovana stanjima iz perinatalnog razdoblja te u 7,8% kongenitalnih malformacija. Stanja iz perinatalnog razdoblja kao uzroci mrtvorođenja su otprilike podjednako zastupljeni udjelom iznad 20% u dobi trudnoće od 22–27, 28–31, 32–36 i 37 navršenih tjedana, a kongenitalne malformacije s udjelom od 3,1% u dobi trudnoće 22–27 i 32–36 tjedana, s 0,5% u dobi trudnoće 28–31 tjedan i s 1,1% u ročnim trudnoćama. U dojenačkim smrtima najčešći su uzroci (52%) komplikacije trudnoće i posljedična nezrelost te kongenitalne malformacije (36,6%). Sniženje perinatalnog i dojenačkog pomora u Hrvatskoj može se postići primjenom mjera, nakon poroda vezanih uz bolju organizaciju i uvjete intenzivnog neonatalnog liječenja te prije poroda antenatalnom dijagnostikom i intervencijskim mjerama. Hrvatska ima nižu stopu perinatalnog pomora u djece PT 1000 grama, nego je prosjek zemalja Europske unije i zemalja SZO Eur-A, s dobrim zdravstvenim pokazateljima, ali više stope rane neonatalne i ukupne dojenačke smrtnosti. U većini europskih zemalja s niskim stopama perinatalnog, dojenačkog i ranog neonatalnog pomora je, za razliku od Hrvatske, provedena regionalizacija perinatalne zaštite te su ovakve organizacijske mjere doprinijele značajnom smanjenju perinatalnog i dojenačkog pomora.

Ključne riječi
perinatalni mortalitet, dojenački mortalitet, uzroci smrti


SUMNJA NA APENDICITIS U TRUDNO]I: POJAVNOST I POSTUPAK (Vol.20 No.1, str.16-16)

SUSPECTED APPENDICITIS DURING PREGNANCY: PREVALENCE AND MANAGEMENT (Vol.20 No.1, str.16-20)

Autori:

Hasan S. Dahamsheh

Originalni članak

Sažetak
Cilj rada. Vrednovanje kliničke slike, dijagnostičkih postupaka i ishoda apendicitisa u trudnica. Metode. Retrospektivno je analizirano 28 trudnica s apendektomijom tijekom trudnoće zbog sumnje na appendicitis. U bolnici u Zarqua-i u Jordanu u razoblju od travnja 2004. do rujna 2006. učinjeno je 28 apendektomija tijekom trudnoće. Analizirane su povijesti bolesti tih 28 trudnica. Istraživane su razne varijable: demografske karakteristike pacijentica, kliničke, laboratirijske i kirurški ishod. Ustanovljen je broj točnih i pogrešnih dijagnoza te uspoređen perinatalni ishod i maternalni morbiditet u pacijentica s pozitivnim i negativnim laparotomijskim nalazom. Rezultati. Pojavnost sumnje na apendicitis u trudnoći je bila 0,29% svih registriranih trudnoća. U 36% sumnji je laparotomijom nađen normalni apendiks. Najtočniji dijagnostički nalaz za akutni apendicitis je bio periumbilikalni bol, anoreksija i osjetljivost ilijačnih šupljina. Odgađanje kirurške intervencije je znakovito povisilo majčin morbiditet (p=0,003), stopu preranog poroda (p=0,031) te neznakovito stopu pobačaja (p=0,28). Zaključak. Pojavnost sumnje na apendicitis u trudnoći je u našim prostorima bila viša nego se uobičajeno spominje; stopa krivih dijagnoza je još visoka. Dobra klinička psosudba uz dodatak ultrazvučnog pregleda mogla bi smanjiti učestalost negativnih laparotomija i spriječiti kasnije komplikacije. Odgoda operacije pove- ćava maternalni morbiditet i obrnuto pridonosi opstetričkom ishodu.

Ključne riječi
trudnoća, appendicitis


PHARMACOLOGICAL COST-BENEFIT ANALYSIS OF VACCINATION OF ADOLESCENTS BY CERVARIX (Vol.20 No.1, str.21-21)

FARMAKOEKONOMSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI CIJEPLJENJA ADOLESCENTICA CERVARIXOM (Vol.20 No.1, str.21-29)

Autori:

Ante Ćorušić*, Magdalena Karadža*, Pavo Planinić*, Lana Škrgatić,* Dragana Ljubojević-Grgec**, Josip Juras,* Jozo Blajić*

Pregled

Sažetak
Karcinom vrata maternice u svijetu je drugi po učestalosti u žena. U Hrvatskoj je na osmome mjestu zastupljenosti. Ova vrsta karcinoma je bolest mlađih žena. Cervikalne intraepitelijalne neoplazije i karcinom vrata maternice su povezani su s trajnom infekcijom visoko onkogenim sojevima HPV-a. Cijena liječenja bolesti ovisi o njenom stadiju. Cjepivo Cervarix, primijenjeno u još spolno neaktivnih djevojčica i djevojaka, je u multinacionalnim dvostruko slijepim randomiziranim studijama pokazalo svoju visoku učinkovitost u stvaranju cirkulirajućih protutijela u serumu te smanjenju prevalencije HPV infekcije, preinvazivnih lezija i karcinoma vrata maternice. Cjepivo Cervarix također smanjuje prevalenciju trajne infekcije HPV-om u spolno aktivnih žena. Korištenjem matematičkih modela, uz visoku učinkovitost cjepiva od 100%, predviđa se 60–75% smanjenje morbiditeta i mortaliteta od karcinoma vrata maternice. Analizom izravnih troškova liječenja karcinoma vrata maternice i neizravnih troškova te kvalitetom života i usporedbom s cijenom cijepljenja u Hrvatskoj bi se godišnje moglo uštedjeti oko 50 milijuna kuna. .

Ključne riječi
displazije vrata maternice, profilaksa, cijepljenje


MULTI-MODAL ANALGESIA AFTER HYSTERECTOMY AND ADNEXECTOMY (Vol.20 No.1, str.30-30)

MULTIMODALNA ANALGEZIJA NAKON HISTEREKTOMIJE I ADNEKSEKTOMIJE (Vol.20 No.1, str.30-33)

Autori:

Renata Marohnić, Dunja Anzulović, Sandra Fudurić, Slobodan Mihaljević, Jozo Blajić, Ljiljana Mihaljević

Stručni članak

Sažetak
Postoperativni bol je najčešći oblik akutnog bola, a nedovoljna analgezija može dovesti do niza komplikacija. Osnovni cilj našeg istraživanja bio je usporediti dvije metode analgezije multimodalnim pristupom i postići odgovarajući analgetski učinak primjenom obiju metoda. Analizirano je 50 slučajno odabranih bolesnica tijekom prvog operacijskog dana, nakon abdominalne histerektomije i adneksektomije. Prema Američkom društvu anesteziologa bolesnice su procijenjene na ASA status I-III. Kod prve skupine od 25 bolesnica, kontinuirano intravenski primijenjeni su metamizol i tramadol, a kod druge skupine od 25 bolesnica ketoprofen i tramadol. Razina boli u svih bolesnica praćena je u prvom, trećem, šestom i devetom postoperativnom satu i zabilježena u tablice pomoću vizualno analogne ljestvice (visual analogue scale – VAS). U obje skupine postignut je zadovoljavajući analgetski učinak. Bolesnice u drugoj skupini (s ketoprofenom) su ranije postigle granicu između umjerene i neznatne boli, te bi stoga, kao nesteroidni antiinflamatorni lijek prvog izbora preporučili ketoprofen kao dodatak tramadolu.

Ključne riječi
poslijeoperacijski bol, multimodalna analgezija, VAS


DAVYDOV’S LAPAROSCOPY ASSISTED NEOVAGINOPLASTY (Vol.20 No.1, str.35-35)

LAPAROSKOPSKI ASISTIRANA NEOVAGINOPLASTIKA PO DAVYDOVU (Vol.20 No.1, str.35-35)

Autori:

Dubravko Habek, Boris Ujević, Tatjana Pavelić Turudić, Renato Bauman, Gordana Horvat, Ingrid Marton

Prikaz bolesnice

Sažetak
U radu su prikazana tri bolesnice s Mayer – von Rokitansky-Küster-Hauserovim sindromom koje su nakon obrade operirane laparoskopski asistiranom metodom neovaginoplastike po Davydovu. U sva tri slučaja postoperacijski tijek je bio uredan, uz zadovoljavajući kozmetski učinak, funkcionalnost pri kohabitaciji i zadovoljstvo u seksualnosti oba partnera, što i jesu glavni ciljevi stvaranja neovagine.

Ključne riječi
Mayer-von Rokitansky-Küster-Hauserov sindrom, neovaginoplastika, Davydov, laparoskopija


SIRENOMELIA AND CAUDAL REGRESSION SYNDROME – THE RARE CONGENITAL ANOMALIES (Vol.20 No.1, str.40-40)

SIRENOMELIJA I SINDROM KAUDALNE REGRESIJE – RIJETKE KONGENITALNE ANOMALIJE (Vol.20 No.1, str.40-43)

Autori:

Žana Žegarac,* Željko Duić,* Jasenka Zmijanac Partl,* Sandra Stasenko,* Danka Mirić-Tešanić,* Ivan Fistonić**

Prikaz slučaja

Sažetak
Sirenomelija i sindrom kaudalne regresije su rijetke kongenitalne malformacije. Iako se sirenomelija prijašnjih godina smatrala teškim oblikom sindroma kaudalne regresije, danas se zna da su to dva različita stanja kojima je zajednič ko da različitim patogenetskim mehanizmima nastaju u ranom embrionalnom razvoju ploda. Za sirenomeliju se smatra da nastaje zbog tzv. »fenomena krađe krvi«, a sindrom kaudalne regresije zbog poremećaja u diferencijaciji mezoderma. Jedan i drugi poremećaj nastaju u ranom embrionalnom razvoju ploda tijekom četvrtog postkoncepcijskog tjedna, za vrijeme razdoblja gastrulacije. U prikazu dva slučaja antenatalno dijagnosticiranih malformacija prikazane su razlike u patogenezi, pridružene anomalije, antenatalna dijagnostika te prognoza, s posebnim naglaskom na antenatalni probir malformacija koji omogućuje rano postavljanje dijagnoze te indikaciju za rano, manje traumatično dovršenje trudnoće

Ključne riječi
sirenomelija, sindrom kaudalne regresije, kongenitalne malformacije


DIGOXIN I AMIODARON KOD TRAJNE FETALNE SUPRAVENTRIKULARNE TAHIKARDIJE I NEIMUNOLO[KOG FETALNOG HIDROPSA (Vol.20 No.1, str.44-44)

DIGOXIN AND AMIODARON IN FETAL SUSTAINED SUPRAVENTRICULAR TACHYCARDIA AND NONIMMUNE HYDROPS (Vol.20 No.1, str.44-47)

Autori:

Vesna Sokol,** Josip Juras,* Ivan Malčić,*** Jozo Blajić,** Marina Ivanišević**

Prikaz bolesnice

Sažetak
Supraventrikularna tahikardija je najčešći i klinički najznačajniji oblik fetalne tahiaritmije u trudnoći, a ovisno o trajanju i visini srčane aktivnosti mogu se razviti zatajenje srca i neimuni fetalni hidrops, oboje povezani s lošim perinatalnim ishodom. Tijekom drugog i trećeg tromjesečja dijagnoza se često slučajno postavlja ultrazvučnim doplerskim nalazom. Terapijski cilj je konverzija u sinus ritam i oporavak srčane funkcije. Donosimo prikaz slučaja fetalne supraventrikularne tahikardije s neimunim hidropsom, dijagnosticirane u 29. tjednu trudnoće. Terapija digoksinom i amiodaronom bila je uspješna. Ponovo je uspostavljen sinusni ritam srčane frekvencije, a neimuni hidrops se povukao unutar tri tjedna liječenja. Terapija dvama lijekovima sa sinergističkim djelovanjem može biti učinkovitija od monoterapije u blokiranju vjerojatno ponovnog ulaska atrio-ventrikularnog impulsa pomoću sporednog puta u supraventrikularnoj tahikardiji, time dopuštajući povlačenje hidropsa te bolji ishod.. .

Ključne riječi
fetus, tahikardija supraventrikularna, fetalni hidrops, digoksin, amiodaron


Još o karcinomu jajovoda (Vol.20 No.1, str.48-48)

More about Tubal Carcinoma (Vol.20 No.1, str.48-52)

Autori:

*

Pismo uredništvu


Dr. MLADEN KOVAČ (Vol.20 No.1, str.53-53)

Dr. MLADEN KOVAČ (Vol.20 No.1, str.53-53)

Autori:

Dubravko Habek

In memorian


Mjesto održavanja kongresa: Hotel President****, Split, Starčevićeva 1, www.hotelpresident.hr/split
Vrijeme održavanja kongresa: 22.- 24. listopad 2015.